Preskoči na sadržaj
poezija i proza
Dobro došli na moj blog
  • Početna

Autor: mauritanija

Ko sije misao zanje govor Ko sije govor zanje djelovanje Ko sije djelovanje zanje naviku Ko sije naviku zanje sudbinu

Pismo majci

Objavljeno 7. Aprila 2010. od strane mauritanija / 1 komentar na Pismo majci

                          &nbs...

Pacov Raca

Objavljeno 23. Januara 2009. od strane mauritanija / 2 komentara za Pacov Raca

Pacov zvani Raca kobasice voli, ukusne su, fine, ko će da odoli! Pa čim mačka Daca makne se sa straže, Raca hitro jurne, kobasicu smaže.

…

Objavljeno 23. Januara 2009. od strane mauritanija / Nema komentara na …

Od sad cu ovdje pisati  i djela iz djecije knjizevnosti

….

Objavljeno 30. Oktobra 2008. od strane mauritanija / Nema komentara na ….

Trackback  •  Posted in A – SLIKA REČI

PUT DO LJUBAVI – Ljubodrag Obradović

Objavljeno 30. Oktobra 2008. od strane mauritanija / Nema komentara na PUT DO LJUBAVI – Ljubodrag Obradović

Magarac i Ezop

Objavljeno 4. Oktobra 2008. od strane mauritanija / Nema komentara na Magarac i Ezop

Magarac opazi Ezopa gde hoda po polju, posmatra sta zivotinjecine i otuda sastavlja svoje basne i daje ih ljudma za pouku.Pristupi i rece mu:"Cujes li, Ezo...

MI SMO SE SREL

Objavljeno 19. Septembra 2008. od strane mauritanija / Nema komentara na MI SMO SE SREL

I Mi smo se sreli na zvijezdi što se zove Zemlja. Naš put kroz vrijeme u ovaj čas (čas svijetli kao cilj ) stoji za nama dalek, gotovo beskrajan, ...

Zapis o zimi

Objavljeno 17. Decembra 2007. od strane mauritanija / Nema komentara na Zapis o zimi

To nije zima i tu nema zime: U gradu osta od nje samo ime. Ona je tamo gdje zavija vuk, Gdje snijeg je visok i jedva se hoda. Na silnoj ravni gdje je svečan muk...

Mostarski ducani

Objavljeno 6. Decembra 2007. od strane mauritanija / 4 komentara za Mostarski ducani

Mostarski ducani Lijepi li su mostarski ducani jos su ljepsi mladi bazerdzani jos su ljepsi mladi bazerdzani a najljepsi bazerdzan Mustafa Aj, prosetala Suljagi...

HRVATSKIM MUČENICIMA

Objavljeno 6. Decembra 2007. od strane mauritanija / 1 komentar na HRVATSKIM MUČENICIMA

O gdje je plod od vašeg slavnog sjemena, i da li kojim rodom krvca vaša rodi! Jer roblje još smo, snijuć samo o slobodi, dok smrt je blizu ...

Posts pagination

1 2 … 10 Sljedeća »

Najnoviji članci

  • Pismo majci
  • Pacov Raca
  • …
  • ….
  • PUT DO LJUBAVI – Ljubodrag Obradović

Najnoviji komentari

  • Gost_4160 na Citati Skender Kulenovic
  • Gost_2110 na Vukov gaj
  • Gost_govno na Vukov gaj
  • anika hmburg na Vukov gaj
  • Gost_9454 na Vukov gaj

MOJI LINKOVI

Blogger.ba
Sarajevo-x.com
Market.ba
Google.com

Bosanskohercegovacka proza

Ljubav je česta tema u bosanskohercegovačkoj književniosti. Ona ima posebne crte koje proizlaze iz područja , načina života i istorijskih prilika u kojima se nalazila BiH. Surovi običaji dolazili su sa istoka ili su se razvijali u patrijarhalnoj porodici. Oni su često razdvajali voljene osobe. Sevdalinka je poznata lirska pjesma ovog podneblja. U njoj je opjevana ljubav gdje je draga obično zatočena, a dragi ne može doći do nje zbog nepremostivih prepreka.

Slična ljubav opisana je u proznim djelima. Čežnja se javlja još u djetinjstvu i u ranoj maladosti. Ivo Andrić opisuje dječaka Marka koji nastoji doseći drugu obalu sna. Volio je Rozu. Njegova pjesma bila je puna tuge. U njoj se javlja sječanje na prvi i dugo očekivan i sanjan drugi poljubac, koji je donio samo hladnoču i gorčinu. U kasnijim godinama ljubav se miješa sa snom i nije jasno šta je sanjano a šta doživljeno.

U prozi Hamza Hume ..u djelu Grozdan i Grozdana ljubav je opisana kao u pjesmi. Ozren u susretu sa hercegovačkim podnebljem pored ljubavi prema ženi osječa i veliku čežnju. On može osjetiti ljubav neumrlih ljubavnika Grozdana i Grozdane jer je u njegovoj duši sve nježno. Oni ga podstiču na nove čežnje. U vinogradima koji žute on ne osječa radost već bol što će sve proći i govori « o samo nekoliko dana sna».

Likovi u bosanskohercegovačkoj književnosti djeluju nevjerovatni. To je samo prividno. Oni su jednostavni i topli. Borba sa svakidašnjim nedačama i težak život učinili su ih takvim. U djelima Petra Kočića..takvi su David Štrbac, Mračajski Proto, Simeun đak, a ima ih i u djelima Ive Andrića.. Zvonimir Šubić opisuje starog Timotija u djelu Timotijeva smrt . Bio je starješina u patrijarhalnoj zadruzi. Dan njegove smrti i unukove ženidbe trebao se poklopiti. Star, oronuo i bolestan bavio se svakodnevnim poslovima, misli na unukovu svadbu i učestvuje u razgovoru sina i majstora o mrtvačkom sanduku. Tom prilikom govori "Nijesam se tijesnio cijeloga života pa neću pa ni pod zemljom". Naredio je da se na dan njegove smrti ne prekida svadba. Timotije umire a iz kuće se istovremeno čuje plač i pjesma. Ovo je prirodno ako se posmatra sam način Timotijevog života. Priču pisac završava riječima – poslije kiše vazduh je mirisao na zemlju.

Jakša Kušan u djelu Grijeh Ješue turmana opisuje njegovu povezanost sa sivcem.. Zarekao se bogu da će ga prodati kad je sivac je zanemogao na putu. Prodao ga je i zbog toga ga mući savjest. Dobijeni novac podijelio je prosjacima iako mu je porodica siromašna. Ovdje je pokazano da bosanskohercegovački čovjek nije lukav. Njegov poziv turmana ne znači samo zarađivanje novca već sam njegov život. U mladosti vodio je karavane po cijeloj Turskoj i po Evropi i to mu je ostalo u krvi. Marko Marković opisuje Begu u pripovjeci Na boku koji prevozi putnike sa Drine na Jalu i obratno. Kada je čuo da će njegovo prevozno sredstvo da zamijeni lektrika i automobil znao je šta gubi i da više nema tako prisnog života. Opija se i sin ga ubija dolazeći iz svijeta autom kojim ga je htio obradovati.

Uslovi socijalne i nacionalne patnje posebno su pogađala djecu.na neki način stariji su joj se mogli oduprijeti ali to nisu mogla djeca.U momentima izloženosti nasilju starijih djeca su bila nemočna. Svetozar Čorović u djelu U noći opisuje dječaka koji je došao u grad da završi školu. Obavljajući monotone i neugodne poslove šegrta ne doživljava ništa lijepo. Prisječa se kuće i osječa čežnju da se vrati kući. Gazda ga budi iz tih snova i podsječa ga da treba spavati, jer ga sutra čeka posao. Ovdje on osječa psihičko i fizičko stradanje. U pripovjeci Djetinjstvo Novak Simić opisuje dječaka Ivana Kožara. On je volio oca koji je poginuo u ratu, a majka mu se preudala za kožara Ananija kod koga je on bio šegrt. Izložen stalnim batinama i proganjanjima očuha više ga boli ismijavanje druge djece, a posebno što je Marija,koja ga je jednom zaštitila, rekla da treba da se opere i da smrdi na kožu. Utjehu nalazi u rijeci gdje nalazi stalno nešto novo i ona ga ne ponižava. Očuh ga nalazi na toj rijeci, a ne kod kuće. Tom prilikom on mu izbija oko. Tako da i rijeka postaje uzrok njegovog največeg stradanja i patnje. Isak Samokovlija u pripovjeci Mirijana kosa opisuje djevojčicu koja je bila jako osjetljiva i nježna. Imala je plavu kosu zbog koje su joj se djeca rugala. Olboljela je i izgubila kosu. Dok se igrala sa djecom u dvorištu pojavio se dječak Avram kokji joj razbija nadu da će joj narasti crna kosa.
1878. god u Bosni i Hercegovini na vlast je došla Austro-Ugarska, a s njom i do promjena u samom životu bosanskohercegovačkog čovjeka. Austro-Ugarskoj cilj je bio da iskiristi bosanskohercegovačka bogatstva, a da bi to ostvarila morala je graditi puteve i nešto industrije. Toje izazvalo siromšenje naroda koje je nastavljeno i kasnije. U pripovjetkama nastalim prije prvog svjetskog rata Petar Kočić opisuje propadanje bosanskih šuma i siromašenje naroda. Za takvo siromašenje nije uzimao uvijek socijalne uslove. U pripovjeci Kroz mečavu kao razlog propasti porodice Relje Kneževića navodi izne nadnu bolest i pomor. U bogatoj porodici ostala je samo bijeda. Ne interesuje ga uzrok bijede već samo bijeda. od porodice ostao je samo Rela i njegov unuk. Da bi odao pomen porodici idu prodati jedinu kravu. Na tom putu susreću se sa nemilosrdnom prirodom . gine unuk, a onda i sam Relje. U pripovjeci Šuma Borivoje Jevtića ..u pozadini zbivanja javlja se šuma. Ona je junak kao i Miru Ranković koju su jedne ratne noći odveli žandarmi i izvršili nasilje nad njom. Nakon toga ona je pomjerila pameću. Bila je primjer ljepote i zdravlja, a sada samo bijede. Ovaj događaj priča kočijaš piscui on kaže – Možeš misliti kako je ovim našim šumama. Iskasapili ih, ogoljeli koru sa njih svukli u proleće beli se drveće kao zubi u mrtvačkoj glavi, da ti se duša zemljom opečali i više ne digne. Od strane neprijatelja šuma i djevojka doživjeli su poniženje. Bosanskohercegovačk čovjek nije se mirio sa bijedom i siromaštvom dolazila ona od neprijatelja ili domaćih bogataša.

© 2026 poezija i proza
Pokreće Blogger.ba
Koristimo kolačiće da bismo vam dali najbolje iskustvo na našoj web lokaciji. Nastavljanjem korištenja ove web lokacije, slažete se sa našom upotrebom kolačića.Prihvatam