poezija i proza

Dobro došli na moj blog

07.04.2010.

Pismo majci

                                                                      Sergej Jesenjin

Jesi l živa, staričice moja?
Sin tvoj živi i pozdrav ti šalje.
Nek uvečer nad kolibom tvojom
Ona čudna svjetlost sja i dalje.

Pišu mi da viđaju te često
zbog mene veoma zabrinutu
i da ideš svaki čas na cestu
u svom trošnom starinskom kaputu.

U sutonu plavom da te često
uvijek isto priviđenje muči:
kako su u krčmi finski nož
u srce mi zaboli u tuči.

Nemaj straha! Umiri se, draga!
Od utvare to ti srce zebe.
Tako ipak propio se nisam
da bih umro ne vidjevši tebe.

Kao nekad, i sada sam nježan,
i srce mi živi samo snom,
da što prije pobjegnem od jada
i vratim se u naš niski dom.

Vratit ću se kad u našem vrtu
rašire se grane pune cvijeta.
Samo nemoj da u ranu zoru
budiš me ko prije osam ljeta.

Nemoj budit odsanjane snove,
nek miruje ono čega ne bi:
odveć rano zamoren životom,
samo čemer osjećam u sebi.

I ne uči da se molim. Pusti!
Nema više vraćanja ka starom.
Ti jedina utjeha si moja,
svjetlo što mi sija istim žarom.

Umiri se! Nemoj da te često
viđaju onako zabrinutu,
i ne idi svaki čas na cestu
u svom trošnom starinskom kaputu.

1924.

23.01.2009.

Pacov Raca




Pacov zvani Raca
kobasice voli,
ukusne su, fine,
ko će da odoli!

Pa čim mačka Daca
makne se sa straže,
Raca hitro jurne,
kobasicu smaže.

23.01.2009.

...

Od sad cu ovdje pisati  i djela iz djecije knjizevnosti

30.10.2008.

....



30.10.2008.

PUT DO LJUBAVI - Ljubodrag Obradović

04.10.2008.

Magarac i Ezop

Magarac opazi Ezopa gde hoda po polju, posmatra sta zivotinje
cine i otuda sastavlja svoje basne i daje ih ljudma za pouku.
Pristupi i rece mu:"Cujes li, Ezope! Ti cesto mene u tvojim
basnama spominjes. Barem napisi da sam i ja kadgod sto pametno
rekao i ucinio!" Na to mu Ezop, smejuci se, odgovori: "Onda bih
ja bio magarac, a ne ti!"


Dositej Obradovic

Pouka - jedan francuski kralj, prolazeci pokraj kujne, vidi
tu momce gde okrece razanj i peva. Zapita ga zasto je tako
veseo. "Zar ne bih bio veseo kad mi je dobro kao i kralju?"
odgovori mladic, ne znajuci s kim govori. "Kako to?" zapita
opet kralj. "Eto kako, pridoda mali. Nas kralj ima sto njemu
potrebuje, a ja imam sto meni"...

19.09.2008.

MI SMO SE SREL

I

Mi smo se sreli na zvijezdi što se zove Zemlja. Naš put kroz vrijeme u ovaj čas (čas svijetli kao cilj ) stoji za nama dalek, gotovo beskrajan, da smo već zaboravili naš početak odakle smo pošli.
Sada stoji ruka u ruci, pogled u pogledu. Kroz naše ruke, i kroz naše poglede zagrlile su se naše duše.
O kad se opet rastanemo i pođemo na naše tamne putove kroz beskraj, na kojoj ćemo se opet sresti zvijezdi?
I hoće li pri novom susretu opet naše duše zadrhtati u tamnom sjećanju da bijasmo nekada ljudi koji su se ljubili na nekoj zvijezdi što se zove Zemlja?

a.b simic

17.12.2007.

Zapis o zimi

To nije zima i tu nema zime:
U gradu osta od nje samo ime.

Ona je tamo gdje zavija vuk,
Gdje snijeg je visok i jedva se hoda.
Na silnoj ravni gdje je svečan muk
Beskrajnih polja i zamrzlih voda.

 Dobriša Cesarić

06.12.2007.

Mostarski ducani

Mostarski ducani

Lijepi li su mostarski ducani
jos su ljepsi mladi bazerdzani
jos su ljepsi mladi bazerdzani
a najljepsi bazerdzan Mustafa

Aj, prosetala Suljagina Fata
aj, prosetala do Mostara grada

Luta Fata po carsiji sama
Ona trazi Muju bazerdzana
Nadje Muju u sedmom ducanu

Hej, bolan Mujo, daj mi oku zlata
Hej, bolan Mujo, daj mi oku zlata

Aj, nemam, nemam, Suljagina Fato
Aj, danas Fato ja ne mjerim zlato
Tereziju nosili jarani
pa se nesto terezija kvari
Nego, udji, magaza ovamo
uzmi zlata koliko ti drago
Ej, uzmi zlata koliko ti drago

Aj, prevari se Suljagina Fata
aj, prevari se zalosna joj majka
Udje Fata u magazu sama
za njom udje Mujo, zamandali vrata

06.12.2007.

HRVATSKIM MUČENICIMA

O gdje je plod od vašeg slavnog sjemena,
i da li kojim rodom krvca vaša rodi!
Jer roblje još smo, snijuć samo o slobodi,
dok smrt je blizu gluha našeg plemena!

A kukavan je Hrvat novog vremena,
te pušta da ga stranac k stalnoj smrti vodi.
Ne opiruć se klanju — krotko janje — hodi
i ne zna zbacit groznog ropstva bremena.

Al vrcnuti će iskra iz vašeg kremena!
Ja vjerujem, ja znam! Ta zar da uzaludu
sve žrtve vam i mučeništva budu?

Da, roditi će rod od slavnog sjemena!
A ako neće, sam ću zazvat pakla vatre
da spale sve, i grom da ropski narod satre!

Tin Ujević


Stariji postovi

poezija i proza
<< 04/2010 >>
nedponutosricetpetsub
010203
04050607080910
11121314151617
18192021222324
252627282930

MOJI LINKOVI

Bosanskohercegovacka proza
Ljubav je česta tema u bosanskohercegovačkoj književniosti. Ona ima posebne crte koje proizlaze iz područja , načina života i istorijskih prilika u kojima se nalazila BiH. Surovi običaji dolazili su sa istoka ili su se razvijali u patrijarhalnoj porodici. Oni su često razdvajali voljene osobe. Sevdalinka je poznata lirska pjesma ovog podneblja. U njoj je opjevana ljubav gdje je draga obično zatočena, a dragi ne može doći do nje zbog nepremostivih prepreka.

Slična ljubav opisana je u proznim djelima. Čežnja se javlja još u djetinjstvu i u ranoj maladosti. Ivo Andrić opisuje dječaka Marka koji nastoji doseći drugu obalu sna. Volio je Rozu. Njegova pjesma bila je puna tuge. U njoj se javlja sječanje na prvi i dugo očekivan i sanjan drugi poljubac, koji je donio samo hladnoču i gorčinu. U kasnijim godinama ljubav se miješa sa snom i nije jasno šta je sanjano a šta doživljeno.

U prozi Hamza Hume ..u djelu Grozdan i Grozdana ljubav je opisana kao u pjesmi. Ozren u susretu sa hercegovačkim podnebljem pored ljubavi prema ženi osječa i veliku čežnju. On može osjetiti ljubav neumrlih ljubavnika Grozdana i Grozdane jer je u njegovoj duši sve nježno. Oni ga podstiču na nove čežnje. U vinogradima koji žute on ne osječa radost već bol što će sve proći i govori « o samo nekoliko dana sna».

Likovi u bosanskohercegovačkoj književnosti djeluju nevjerovatni. To je samo prividno. Oni su jednostavni i topli. Borba sa svakidašnjim nedačama i težak život učinili su ih takvim. U djelima Petra Kočića..takvi su David Štrbac, Mračajski Proto, Simeun đak, a ima ih i u djelima Ive Andrića.. Zvonimir Šubić opisuje starog Timotija u djelu Timotijeva smrt . Bio je starješina u patrijarhalnoj zadruzi. Dan njegove smrti i unukove ženidbe trebao se poklopiti. Star, oronuo i bolestan bavio se svakodnevnim poslovima, misli na unukovu svadbu i učestvuje u razgovoru sina i majstora o mrtvačkom sanduku. Tom prilikom govori "Nijesam se tijesnio cijeloga života pa neću pa ni pod zemljom". Naredio je da se na dan njegove smrti ne prekida svadba. Timotije umire a iz kuće se istovremeno čuje plač i pjesma. Ovo je prirodno ako se posmatra sam način Timotijevog života. Priču pisac završava riječima – poslije kiše vazduh je mirisao na zemlju.


Jakša Kušan u djelu Grijeh Ješue turmana opisuje njegovu povezanost sa sivcem.. Zarekao se bogu da će ga prodati kad je sivac je zanemogao na putu. Prodao ga je i zbog toga ga mući savjest. Dobijeni novac podijelio je prosjacima iako mu je porodica siromašna. Ovdje je pokazano da bosanskohercegovački čovjek nije lukav. Njegov poziv turmana ne znači samo zarađivanje novca već sam njegov život. U mladosti vodio je karavane po cijeloj Turskoj i po Evropi i to mu je ostalo u krvi. Marko Marković opisuje Begu u pripovjeci Na boku koji prevozi putnike sa Drine na Jalu i obratno. Kada je čuo da će njegovo prevozno sredstvo da zamijeni lektrika i automobil znao je šta gubi i da više nema tako prisnog života. Opija se i sin ga ubija dolazeći iz svijeta autom kojim ga je htio obradovati.

Uslovi socijalne i nacionalne patnje posebno su pogađala djecu.na neki način stariji su joj se mogli oduprijeti ali to nisu mogla djeca.U momentima izloženosti nasilju starijih djeca su bila nemočna. Svetozar Čorović u djelu U noći opisuje dječaka koji je došao u grad da završi školu. Obavljajući monotone i neugodne poslove šegrta ne doživljava ništa lijepo. Prisječa se kuće i osječa čežnju da se vrati kući. Gazda ga budi iz tih snova i podsječa ga da treba spavati, jer ga sutra čeka posao. Ovdje on osječa psihičko i fizičko stradanje. U pripovjeci Djetinjstvo Novak Simić opisuje dječaka Ivana Kožara. On je volio oca koji je poginuo u ratu, a majka mu se preudala za kožara Ananija kod koga je on bio šegrt. Izložen stalnim batinama i proganjanjima očuha više ga boli ismijavanje druge djece, a posebno što je Marija,koja ga je jednom zaštitila, rekla da treba da se opere i da smrdi na kožu. Utjehu nalazi u rijeci gdje nalazi stalno nešto novo i ona ga ne ponižava. Očuh ga nalazi na toj rijeci, a ne kod kuće. Tom prilikom on mu izbija oko. Tako da i rijeka postaje uzrok njegovog največeg stradanja i patnje. Isak Samokovlija u pripovjeci Mirijana kosa opisuje djevojčicu koja je bila jako osjetljiva i nježna. Imala je plavu kosu zbog koje su joj se djeca rugala. Olboljela je i izgubila kosu. Dok se igrala sa djecom u dvorištu pojavio se dječak Avram kokji joj razbija nadu da će joj narasti crna kosa.
1878. god u Bosni i Hercegovini na vlast je došla Austro-Ugarska, a s njom i do promjena u samom životu bosanskohercegovačkog čovjeka. Austro-Ugarskoj cilj je bio da iskiristi bosanskohercegovačka bogatstva, a da bi to ostvarila morala je graditi puteve i nešto industrije. Toje izazvalo siromšenje naroda koje je nastavljeno i kasnije. U pripovjetkama nastalim prije prvog svjetskog rata Petar Kočić opisuje propadanje bosanskih šuma i siromašenje naroda. Za takvo siromašenje nije uzimao uvijek socijalne uslove. U pripovjeci Kroz mečavu kao razlog propasti porodice Relje Kneževića navodi izne nadnu bolest i pomor. U bogatoj porodici ostala je samo bijeda. Ne interesuje ga uzrok bijede već samo bijeda. od porodice ostao je samo Rela i njegov unuk. Da bi odao pomen porodici idu prodati jedinu kravu. Na tom putu susreću se sa nemilosrdnom prirodom . gine unuk, a onda i sam Relje. U pripovjeci Šuma Borivoje Jevtića ..u pozadini zbivanja javlja se šuma. Ona je junak kao i Miru Ranković koju su jedne ratne noći odveli žandarmi i izvršili nasilje nad njom. Nakon toga ona je pomjerila pameću. Bila je primjer ljepote i zdravlja, a sada samo bijede. Ovaj događaj priča kočijaš piscui on kaže – Možeš misliti kako je ovim našim šumama. Iskasapili ih, ogoljeli koru sa njih svukli u proleće beli se drveće kao zubi u mrtvačkoj glavi, da ti se duša zemljom opečali i više ne digne. Od strane neprijatelja šuma i djevojka doživjeli su poniženje. Bosanskohercegovačk čovjek nije se mirio sa bijedom i siromaštvom dolazila ona od neprijatelja ili domaćih bogataša.


MOJI FAVORITI
Jedinstvena Bosna i Hercegovina
Herbarium Za Ljekovite Trave
blob
I LADJE KAD POTONU JOS DUGO SANJAJU LUKU
Aime Sati
SOKO art
Emir Nišić
Gamer4ever
Duh Koji Hoda
nesanica
Travnicki pogledi
Moj put
Mjesečevi Prsti
Ishranom do zdravlja
Tišina
Kriptografska kajdanka
NEOBUX: Ne radite za novac neka novac radi za Vas!
IVAN BAĆAK TOMISLAVGRAD
WELCOME TO BEIRUT
VideoArhiv
Superpenzioner
BEACH 68
posveћeno жrtvama dlakavih жena
Inner - Outer Beauty
Hodnik mojih zelja....
Public Relations (Паблик рилејшнc�)
Samotnjak
Godinama kasnije . . .
Loopa
Testovi za polaganje vozačkog ispita online, BiH
Houston Rockets - NBA
zagrljaj
Nakane o Barbari
Backpacker
BESPLATAN DOWNLOAD MUZIKE !
•●NedoSanjani Snovi Moje Mladosti●•
fotosypalabras
Pisma mome djetetu
ViPromo
avlija
███ Kupujem Njemacke DM marke!!! ███
Naopaka Bajka
JEDI AJVAR I ČITAJ NAŠE PESME
BLOG ZA PAMETNE i one koji ce to tek postati :)
Corto Maltese
Old postcards of Bosnia -Herzegovina
Bosanski život
... by Tratinčica
za Dženanu
KaŽeŠ,pOsLiJe Si PaTiO...MeNi jE sRcE zAsTaLo...
više...

BROJAČ POSJETA
41234

Powered by Blogger.ba